Najveća zgrada na svijetu je toliko glomazna da ima vlastiti vremenski sistem, u njoj radi 36.000 ljudi

Boeingova fabrika u Everettu u Vašingtonu, o kojoj smo pisali i ranije, najveća je zgrada na svetu po obimu - toliko masivna da je nekada generisala sopstveni sistem za unutrašnje klimatske uslove, a njena izgradnja je koštala preko milijardu dolara.

Ekspanzivna fabrika nadmašuje svog najbližeg rivala, Teslinu Gigafactory, za 33%. Od početka rada 1967. godine, fabrika je također proizvela više od 5.000 širokotrupnih aviona.

Izgrađena za "Jambo jet"

Impresivni kompleks zauzima 98 hektara zemlje. Postrojenje je nastalo nakon što je tadašnji predsjednik i predsjedavajući Boeinga, William M. Allen, utvrdio da će za izgradnju revolucionarnog aviona 747 biti potreban potpuno novi tip proizvodnog pogona.

"Jambo jet" je bio otprilike dva i po puta veći od najvećeg putničkog aviona koji je u to vrijeme letio.

Razmatrano je više potencijalnih lokacija za masivni kompleks, uključujući i jednu u Kaliforniji, ali glavni inženjer Boeinga 747, Joe Sutter, navodno je oklijevao da li da fabriku smjesti tako daleko od sjedišta Boeinga u Seattleu.

Kompanija je na kraju odabrala napušteni vojni aerodrom koji se nalazio samo 35 kilometara od njenih glavnih kancelarija. Boeingove originalne zgrade na toj lokaciji su prethodno korištene za izgradnju legendarnog bombardera B-17 Flying Fortress tokom Drugog svjetskog rata. Projekat je završen izuzetnim tempom, za nešto više od 12 mjeseci, a troškovi su premašili milijardu dolara - cifra koja je premašila ukupnu tržišnu vrijednost Boeinga u to vrijeme, prema časopisu Airways.

Obilasci su dostupni

Dok tipično gradilište može zahtijevati samo jedan ili dva kontejnera, Boeing se suočio s ogromnim izazovom premještanja 4 miliona kubnih metara zemlje kako bi izgradio postrojenje, što je zahtijevalo posebno izgrađenu željezničku prugu za prijevoz sveg premještenog tla.

Rezultat je bila fabrika toliko zapanjujućih razmjera da se Disneyland mogao udobno smjestiti unutar njenih zidova. Čak je generisala vlastite vremenske obrasce; tokom ranih godina, oblaci bi se formirali ispod njenog plafona visokog 27 metara zbog nakupljanja vlage.

Međutim, danas je moderna klimatizacija eliminirala ovaj izvanredni fenomen.

Dva velika proširenja

Bonnie Hilory, izvršna direktorica Fondacije za budućnost letenja, izjavila je za lokalni Everett Herald da je fabrika Boeingov "najbolji proizvod".

"Uvijek ljudima kažem da postoji jedna riječ kojom se to može opisati, a to je razmjer. Jednostavno je masivno, s najvećom zgradom, najvećom proizvodnjom i ogromnim avionima unutra", kazala je Hilory.

Već ogromni pogon je prošao kroz dva velika proširenja: prvo 1978. godine kako bi se prilagodio proizvodnji Boeinga 767, a zatim još jedno 1992. godine za znatno veći Boeing 777. Nedavno su na lokaciji fabrike izgrađene dodatne konstrukcije kako bi se olakšala robotska montaža trupa Boeinga 777 i proizvodnja kompozitnog krila za Boeingov najnoviji 777X sa 400 sjedišta.

36.000 radnika na lokaciji od skoro 100 hektara

U 2024. godini, otprilike 36.000 zaposlenih se svakodnevno javlja u prostrani objekat od 98 hektara, radeći u tri glavne smjene.

Međutim, nisu svi zaposleni direktno uključeni u proizvodnju aviona - neki zaposleni rade u namjenskoj vatrogasnoj službi, bankarskim uslugama, ustanovama za brigu o djeci, medicinskoj klinici ili postrojenju za prečišćavanje vode.

Fabrika čak zapošljava i vlastite specijalizirane turističke vodiče koji prate posjetitelje kroz cijeli kompleks.

Ove ture su postale nevjerovatno popularne, sa 239.579 posjetilaca koji su platili 42 dolara za iskustvo samo u 2024. godini.

David i Georgiana King, iz Sussexa u Velikoj Britaniji, završili su turneju dva puta - prvo prije deset godina, a zatim ponovo u maju 2025. godine.

"Ovo mjesto nas je dovelo ovdje“, rekao je David za Mirror.

„Bilo je donekle isto kao i prošli put, ali 787 je uveden otkako smo posljednji put bili ovdje, tako da je zanimljivo vidjeti kako se tehnologija promijenila".

26 mostnih dizalica na dužini od 50 km

Dok se posjetioci prate kroz glavni proizvodni prostor, osoblje Boeinga može slobodno putovati između različitih dijelova postrojenja bez prekidanja montaže aviona, zahvaljujući opsežnom podzemnom sistemu tunela koji se proteže preko dvije milje.

Više od hiljadu bicikala je obezbijeđeno kako bi se zaposlenima pomoglo u kretanju ovim hodnicima, a nekoliko kombija također cirkuliše kroz cijeli kompleks. U prizemlju se nalazi 12 vrata koja se aktiviraju dugmetom, a najveća su impresivne visine 25 metara i širine 106 metara.

Skupina od 26 nadzemnih dizalica koje se protežu duž 50 kilometara pruge pomaže u transportu aviona dok se kreću kroz montažnu traku prosječnom brzinom od otprilike 28 cm u minuti.

Završna faza proizvodnog procesa - nanošenje boje na gotov avion - može trajati i do sedmicu dana. 747 obično koristi skoro 454 litre boje, dok 787 zahtijeva nešto manje, otprilike 370 litara.

To je pažljiv i radno intenzivan poduhvat. Boeing očekuje da će prvi 777X biti spreman za isporuku aviokompanijama do 2027. godine.

Zaključno sa novembrom 2025. godine, ukupne narudžbe za putničke i teretne varijante modela 777X dostigle su 619, obuhvatajući dvanaest kupaca.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad